Konferencija za novinare: Odbijen zahtev za obeštećenje porodica otetih iz Sjeverina

Fond za humanitarno pravo (FHP) je povodom odbijanja tužbe za naknadu štete porodicama otetih iz Sjeverina 7. aprila 2009. godine održao konferenciju za novinare, u Tanjugovom Međunarodnom press centru. Na konferenciji su govorili Sandra Orlović, zamenica izvršne direktorke Fonda za humanitarno pravo, Behudin Hodžić i Dževad Koldžić kao predstavnici porodica otetih, i Marko Karadžić, državni sekretar Ministarstva za ljudska prava republike Srbije.

Sandra Orlović je podsetila na zločin počinjen 22. oktobra 1992,  kada je 16 građana sela Sjeverin na putu za  Priboj oteto iz autobusa na redovnoj autobuskoj liniji. U Mioču, na delu puta koji prolazi kroz teritoriju Bosne i Hercegovine, pripadnici formacije Osvetnici, na čelu sa Milanom Lukićem iz Višegrada, zaustavili su autobus kojim su putovali meštani Sjeverina. Nakon legitimisanja, iz autobusa su izveli samo Bošnjake, kamionom su ih prevezli u Višegrad u hotel Vilina Vlas gde su ih prvo brutalno zlostavljali, a potom odveli na obalu reke Drine i sve ih streljali. Tela ubijenih do danas nisu pronađena.

Orlović je istakla da je slučaj otmice građana Sjeverina dokumentovan u procesu protiv Milana Lukića i još trojice članova paravojne formacije Osvetnici pred Okružnim sudom u Beogradu, koji su osuđeni na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Orlović je rekla da, iako ni jedan zakon ne predviđa konkretne situacije u kojima se zakon primenjuje, zakonska obaveza policije je i tada, kao i u svakoj dugoj priliki, da pruži bezbednost svim svojim građanima. Po tadašnjem Zakonu o unutrašnjim poslovima, u članu 15, jasno se kaže da MUP može da ograniči kretanje svojih građana ukoliko proceni da su njihovi životi ugroženi. Osim toga, u tužbi koju je FHP podneo u ime porodica otetih iz Sjeverina navedeni su i brojni dokazi izvedeni u suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom, koji nedvosmileno potvrđuju da je Republika Srbija finansijski i materijalno pomagala vojsku Republike Srpske i paravojne formacije koje su bile pod njenom komandom. Prvi opštinski sud je u presudi naveo da nije uzeo u obzir te dokaze jer se Republičko javno pravobranilaštvo tome protivilo. Orlović je podsetila da se to pravobranilaštvo nije nikada pojavilo ni na jednom suđenju, što dovoljno govori o tome kakav je odnos države prema ovom slučaju i prema porodicama žrtava.

FHP priprema žalbu na ovu presudu u kojoj će podneti nove dokaze i neće prestati da se bori za obeštećenje ovih porodica, rekla je Orlović, i dodala da je najviše porazilo što su joj porodice žrtava rekle da uopšte nisu iznenađene presudom.

Behudin Hodžić, sin otetog Mede Hodžića, rekao je da je ovo „njihovo četvrto pogubljenje: prvi put kad su odvedeni i pobijeni, drugi put kad je bilo prvo suđenje, treći put kad je ponovljeno suđenje, i ovo je po četvrti put. Jedini krivac po meni je i nalogodavac ovih zločina, a to su državni organi i država Srbija. Oni su stajali iza svega, svi znamo da su oni aktivno pomagali vojsku Republike Srpske, zločinci koji su osuđeni su bili pripadnici višegradske brigade, tako da ja više ne znam šta da kažem“.

Dževad Koldžić je postavio pitanje zašto je sudu bilo potrebno više od dve godine da donese presudu, i da se iz toga moglo predvideti da će tužba biti odbijena. Ali, dodao je, postojao je tračak nade da će se presuda možda biti pozitivna iako se radi o zločinu počinjenom na teritoriji druge države, jer se radi o građanima Republike Srbije.

Koldžić je rekao i da nema više mnogo članova porodice među živima, i da je sigurno bilo najteže onima koji su bili najstariji. Potom, i da je država podržavala zločince, a da žrtve ni oko najosnovnijih stvari nije htela da pomogne. Naveo je da je od porodica traženo da proglase otete „mrtvima prirodnim putem“, što su oni bez dileme odbili.

Marko Karadžić, državni sekretar Ministarstva za ljudska prava odao je veliko priznanje FHP i drugim organizacijama koje su predano radile „u onim godinama kada državni organi nisu imali volju niti nameru da se žrtvama bave na organizovan i obavezujući način“. On je rekao da je to neophodna osnova za zadovljenje pravde, otkrivanje istine i sistemsko ostvarivanje svih prava žrtava, pa i prava na novčanu nadoknadu.

Karadžić je rekao da Ministarstvo za ljudska prava Srbije da sa drugim insitucijama može se angažuje na poboljšanju zakonske regulative, kako bi se svim žrtvama u ovoj zemlji bez obzira na njihovu nacionalnu, versku ili bilo koju drugu pripadnost priznalo da su žrtve i omogućilo im se da nastave život dostojan čoveka u ovoj zemlji, „u kojoj smo svi ravnopravni“.

Izvršna direktorka FHP Nataša Kandić je na kraju istakla da je slučaj Sjeverin prvi slučaj teškog kršenja ljudskih prava protiv Bošnjaka, državljana Srbije, i da je to test za državu Srbiju.

„Naša poruka sa ove konferencije za novinare je da žrtve iz Sjeverina moraju biti priznate, i da je ovo  prilika za državu Srbiju i za Vladu da to učini. Nema vraćanja dostojanstva žrtvama ukoliko nema novčane naknade. Ni jedna druga žrtva bilo koje druge nacionalnosti neće se osećati dobro ukoliko ne bude zadovoljena pravda žrtava iz slučaja Sjeverin. One moraju dobiti pravičnu naknadu za pričinjenu nepravdu. Deca ovih žrtava još uvek pate, i ne samo da nisu dobili naknadu, već ni ne znaju gde su posmrtni ostaci njihovih najbližih.

Jedino pitanje prisutnih bilo je da li postoji mogućnost da se po istom osnovu tuži Bosna i Hercegovina ili Republika Srpska, budući da se zločin dogodio na toj teritoriji. Sandra Orlović je objasnila da Republika Srpska donela političku odluku da će sve presude u vezi ratne odštete biti isplaćene tek kroz dvadesetak  godina i to kroz deonice ili slične mere. Tužba protiv Republike Srpske imala bi smisla, ali ne bi donela obeštećenje porodicama otetih već jedino moralnu satisfakciju.

Orlović je na kraju još jednom dodala da je naknada štete u Srbiji važna jer predstavlja konačno priznanje odgovornosti od strane države i ukazivanje poštovanja prema žrtvama.

Beograd, 7. april 2009.

Jelena Grujic                                                                                                       

Media coordinator

Fond za humanitarno pravo

Share