Vrhovni sud Kosova, u mešovitom veću kojim je predsedavao međunarodni sudija Gerrit-Marc Sprenger, potvrdio je 12.1.2010. godine prvostepenu presudu Okružnog suda u Peći/Pejë i optuženog Bedri Krasniqi osudio na kaznu zatvora u trajanju od 27 godine zbog ubistva dvoje i pokušaja ubistva jednog pripadnika Kosovske policijske službe na putu Dečani/Deçane – Peć/Pejë.
Vrhovni sud Srbije je 4.12.2009. godine potvrdio presudu Okružnog suda u Beogradu, Veća za ratne zločine, kojom je optuženi Boro Trbojević oglašen krivim zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Vrhovni sud Srbije je odbio kao neosnovane žalbe Tužioca za ratne zločine kao i odbrane optuženog Trbojevića. U obrazloženju ovaj sud navodi da prvostepena presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka niti povrede krivičnog zakona na koje drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti.
Presudom Suda Bosne i Hercegovine od 29.07.2008. godine, optuženi Miloš Stupar, Milenko Trifunović, Brano Džinić, Aleksandar Radovanović, Slobodan Jakovljević i Branislav Medan oglašeni su krivim da su na način opisan u tački 1. i 2. izreke prvostepene presude počinili krivična dela, i to: optuženi Milenko Trifunović, Aleksandar Radovanović, Brano Džinić, Slobodan Jakovljević i Branislav Medan, kao saizvršioci svojim radnjama, krivično delo genocid iz člana 171. tačka a) u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), a optuženi Miloš Stupar krivično delo genocid iz člana 171. tačka a) u vezi sa članom 180. stav 2. KZ BiH. Istom presudom, Milovan Matić, Velibor Maksimović i Dragiša Živanović oslobođeni su od optužbi da su počinili krivično delo genocid iz člana 171. KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH.
Okružni sud u Prizrenu doneo je 04.11.2009. godine odbijajuću presudu nakon što je Okružno tužilaštvo u Prizrenu odustalo od optužbe protiv optuženog Anđelka Kolašinca, koji je u periodu od 1. jula 1998. do 12. juna 1999. bio predsednik Skupštine opštine Orahovac/Rahovec, da bi u aprilu 1999. godine bio postavljen na dodatnu vojnu dužnost komandanta štaba Civilne zaštite Orahovac/Rahovec.
Posle 10 godina od prve optužnice i tri ponovljena suđenja, Srbin Miroslav Vučković oslobođen je odgovornosti za ratni zločin protiv albanskog stanovništva u selu Gušavac/Gušac na Kosovu.
Okružni sud u Prištini/Prishtinë, u mešovitom veću kojim je presedavao međunarodni sudija Francesco Florit, izrekao je 2.10.2009. godine presudu kojom je osudio nekadašnjeg komandanta OVK Rrustema Mustafu na kaznu zatvora u trajanju od četiri, a njegove bliske saradnike Latifa Gashija na šest i Nazifa Mehmetija na tri godine zatvora zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. u vezi sa članovima 22, 24, 26. i 30. KZJ.
Vrhovni sud Kosova, odlučujući u trećem stepenu, 16.09.2009. godine potvrdio je presudu Vrhovnog suda Kosova od 20.05.2008. godine, kojom su optuženi Burim Ramadani, Arben Kiqina, Arsim Ramadani i Blerim Kiqina osuđeni zbog ubistva petoro članova porodice Hajra i pokušaja ubistva Pranvere Hajra 20.08.2001. godine u selu Trstenik/Terstenik. Optuženi Burim Ramadani, Arben Kiqina i Arsim Ramadani osuđeni su na kaznu zatvora u trajanju od po 30, a optuženi Blerim Kiqina na 10 godina zatvora.
Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Vinka Nikićević – Beraha, izreklo je 28. septembra 2009. godine osuđujuću presudu optuženom Iliji Jurišiću, kojom ga je osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina za krivično delo upotreba nedozvoljenih sredstava borbe iz člana 148. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ SFRJ.
Optužnica tereti Predraga Đorđevića da je 14.06.2008. napadom na policijsku stanicu u južnom delu Mitrovice/Mitrovicë počinio krivična dela teškog ubistva u pokušaju, izazivanja nacionalne, rasne, verske ili etničke mržnje, razdora ili netolerancije i terorizam. Optuženi se izjasnio da nije kriv.