Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima

Prikaz knjige Denise Kostovicove „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ (Reconciliation by Stealth: How People Talk about War Crimes, Cornell University Press, 2023)

Jasna Dragović – Soso

Kada je u pitanju postkonfliktni Balkan, publikacije iz oblasti tranzicione pravde su brojne. Region je bio, kao što smo Eric Gordy i ja primetili pre više od 10 godina, prava „laboratorija inicijativa o tranzicionoj pravdi“, iako mislim da bi bilo pošteno reći da je pažnja javnosti najviše bila usmerena na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. U tom kontekstu, vredi napomenuti da je u poslednjih nekoliko decenija bilo i nekoliko inicijativa komisija za istinu, na nacionalnom i lokalnom nivou, a pre svega je postojala regionalna inicijativa koju je pokrenula Koalicija za REKOM, poznata kao mreža od preko 2.000 organizacija civilnog društva i pojedinaca. Od svih ovih raznih inicijativa, REKOM je bio daleko najoriginalniji i ujedno najodrživiji projekat – vođen u rasponu više od jedne decenije, uključujući, kako se primećuje u „Prikrivenom pomirenju“, godine konsultacija sa različitim zainteresovanim stranama širom regiona. Stoga je izazvalo prilično interesovanje i akademska istraživanja koja su proizvela različite procene procesa i uticaja projekta. Kako pozicionirati knjigu Kostovicove u ovoj literaturi?

Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama žrtava deportacije iz 1992.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Milatović se 30. avgusta sastao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave ratnim zločinima i Alenom Bajrovićem, čiji je otac Osman Bajrović stradao 1992. godine. Tijelo Bajrovića nikada nije pronađeno.

“Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac, ali i brojne druge nevine žrtve. Kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi”, kazao je Milatović u razgovoru sa Bajrovićem.

Predsjednik je takođe naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti, čije posljedice, kako je kazao, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

Nataša Kandić za Danas: Nije do „Oluje“ došlo samo zahvaljujući odgovornosti Hrvatske, ima tu odgovornosti i Srbije

Ona podseća da u Prijedor, opštinu i mesto, gde je ubijeno preko 3.000 ljudi, mahom muslimana i Hrvata, niko iz Srbije nije otišao da oda počast žrtvama koje su počinile srpske snage.

Kandić ističe da se odluka da komemoracija žrtvama „Oluje“ bude baš u Prijedoru, po njenom mišljenju, ne temelji na nekoj dobroj nameri, .

„Ne verujem da bi oni koji su bili primorani da napuste Hrvatsku mogli da misle da je Prijedor pravo mesto za obeležavanje“, ukazuje Kandić.

‘Ružna predstava u Prijedoru u kojoj počast neće dobiti nijedna žrtva’

Koja poruka se šalje iz Prijedora: Pijetet srpskim žrtvama ili so na ranu Bošnjacima i Hrvatima?

Šta govori obeležavanje ‘Oluje’ u Prijedoru?

Drska komemorativna farsa – tako obeležavanje godišnjice “Oluje” u Prijedoru vidi Marko Milosavljević iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu.

Vlasti Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), kao i Srpska pravoslavna crkva, obeležiće 4. avgusta Dan sećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj akciji “Oluja” u Prijedoru u Bosni i Hercegovini.

Prijedor je grad u RS-u u kome su tokom rata 90-ih godina srpske snage počinile brojne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima.

Nataša Kandić za “Avaz” nakon posljednjih napada na nju: Političari su uništili empatiju prema žrtvama

Kandić: Odluka da Dan sjećanja na žrtve akcije Oluja bude obilježen u Prijedoru politički i civilizacijski neprihvatljiva

Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, patrijarha Porfirija i predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, da Dan sjećanja na žrtve hrvatske akcije Oluja, ove godine bude održan u Prijedoru, izazvala je brojne negativne reakcije u javnosti.

Sociološkinja i aktivistkinja za ljudska prava iz Srbije Nataša Kandić kazala je za Gradsku RTV da je takva odluka politički i civilizacijski neprihvatljiva, imajući u vidu zločine u tom gradu nad više od tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Ovo još nije kraj – ovo je samo kraj početka

Veličanje Mladića ‘prijemni’ ispit u Srbiji za dve studentkinje iz BiH

U Sarajevu oštri komentari i reakcija tužilaštva, u Beogradu dobrodošlica.

Nakon što su objave dve studentkinje iz Sarajeva na društvenim mrežama, poput podrške osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, stigle do bh. tužilaštva, iz Beograda im je upućen poziv za nastavak školovanja.

To je, kako je rečeno, učinio direktor Bezbednosno-informativne agencije Aleksandar Vulin.

Vulin se od 11. jula nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Država zbog navodne korupcije i umešanosti u trgovinu drogom, kao i zbog veza sa Rusijom.

Valentina Vujičić i Slađana Todić, studentkinje Fakulteta kriminalistike, kriminologije i bezbednosnih studija Univerziteta u Sarajevu, školovanje će nastaviti na Akademiji za nacionalnu bezbednost u Beogradu.